Upotrebljava se kao sredstvo za čišćenje, odmašćivanje i dezinfekciju površina, podova, pribora, opreme i uređaja otpornih na alkohol. Na tretiranu površinu nanosi se nerazrijeđen, raspršivanjem, prebrisavanjem ili sličnim nanošenjem. Može se koristiti i kao otapalo. Nije za prehrambenu upotrebu.
Denaturirani alkohol:
Denaturirani alkohol (etanol) se od običnog razlikuje po tomu što mu je nešto dodano kako bi se spriječilo ljude da ga konzumiraju. Obično se dodaju metanol, aceton, propan-2-ol, butanon, denatonijev benzoat (najgorča tvar danas poznata ljudima) itd.
Razlog takvom čudnom ponašanju (namjernom onečišćivanju čiste kemikalije) je jednostavan. Ljudi vole konzumirati alkohol, a vole i moralizirati. Posljedica toga je da se na alkoholna pića, kao i na ostale opojne tvari, dodaju razni porezi koji im jako dižu cijenu.
S druge strane, alkohol je vrlo jeftina i industrijski vrlo važna kemikalija tako da ga se kao industrijsku robu proizvodi daleko više i daleko jeftinije negoli za konzumaciju. Razumni potrošači žesti u takvoj bi situaciji mogli naći shodnim da, mjesto u dućanu, kupuju špirit u tvornici, gdje može biti i desetak puta jeftiniji. Kako bi ih se u tomu spriječilo, industrijskom alkoholu se dodaju otrovne ili odvratne tvari kako ljudi to ne bi pili.
Ipak, ljudi su inventivna bića pa se uvijek nađe onih koji kupe denaturirani alkohol pa ga destiliraju dok ne dobiju nešto što se može piti. Nađe se i mudrijaša koji denaturirani alkohol prodaju pod konzumni pa povremeno bude masovnih trovanja metanolom.
Nastanak Etanola:
Etanol (obični alkohol, CH3-CH2-OH, C2H5OH) je najvažniji član skupine alkohola. Etanol je primarni alkohol s dva ugljikova atoma.
E pri sobnoj temperaturi bezbojna, hlapljiva i lako zapaljiva tekućina ugodna mirisa. Vrelište mu je 78,3 °C, talište -117,3 °C, a gustoća 0,789g/cm3.
Alkoholno vrenje je najstariji način dobivanja alkohola. To je proces u kojem se uz katalitičko djelovanje enzima kvašćevih gljivica ugljikohidrati pretvaraju u etanol. U pićima se dobije djelovanjem kvašćevih gljivica na šećer u ječmu (za pivo), grožđu (vino) te ječmu, kukuruzu ili riži (viski, tequila, sake).
Fermentacija se zaustavlja kada volumni udio alkohola dostigne 16 % jer koncentriraniji alkohol onemogućava aktivnost enzima (gljivica). Pića u kojima je volumni udio alkohola veći dobivaju se destilacijom. Specifičan okus vina i pića potječe od malih koncentracija duljelančanih ugljikovodika, aldehida, organskih kiselina i estera.
Frakcijskom destilacijom (smjesa alkohola i vode) ne može se dobiti čisti, bezvodni etanol, jer destilacijom nastaje azeotropska smjesa stalnoga vrelišta s masenim udjelom 95,6% alkohola i 4,4% vode, koja ima pri 78,15 °C konstantno vrelište (azeotropna smjesa), koje je niže od vrelišta čistog alkohola.
Zbog toga je običan alkohol zapravo smjesa od približno 95% etilnog alkohola, a ostatak uglavnom čini voda. Voda u alkoholu smanjuje njegovu sposobnost otapanja.
https://www.facebook.com/AgroArt/
